Na ovogodišnjoj  priredbi povodom obilježavanja Dana hrvatskoga jezika čuli smo zbor koji je otpjevao pjesmu Lastavicam Ivana Zajca, riječkog skladatelja koji je stvarao svoja umjetnička djela u razdoblju hrvatskog narodnog preporoda.

Kao i mnogo puta kroz našu povijest, i tada, početkom 19. stoljeća hrvatski je jezik u nezavidnom položaju. Jača mađarizacija, u školama se uče njemački i latinski, u Saboru se govori latininskim jezikom. Potrebu njegovanja narodnog jezika i kulture isticali su brojni intelektualci u Hrvatskoj, kako onda, tako i danas.

Književnici, jezikoslovci i mnogi drugi intelektualci okupljeni tada oko Ljudevita Gaja imali su tri temeljna cilja: jezično ujedinjenje, ujednačavanje slovopisa i uvođenje hrvatskoga jezika u službenu uporabu.

Sva su tri cilja vrlo brzo i ostvarili jer se hrvatski jezik kao temelj hrvatske baštine i identiteta razvijao i njegovao kroz mnoga prethodna stoljeća, od starih glagoljaša i bogoslužja na slavenskom jeziku i mnogih anonimnih začinjavaca kojima se zahvaljuje Marko Marulić pri nastajanju Judite, zatim mnogih svećenika, plemića i ratnika Ozaljskoga kruga, preko spomenutih preporoditelja i mnogih stranih i domaćih istaknutih pojedinaca – hrvatski se jezik nije dao.

Tako je bilo i 17. ožujka godine 1967. kada je u časopisu Telegram objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, s potpisima osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova te se za nju neslužbeno zna reći kako je drugi hrvatski narodni preporod. Tekst Deklaracije sadrži namjeru da hrvatski jezik zadrži svoje ime i ostane služben u Hrvatskoj, no njezini tvorci, kao i potpisnici doživjeli su jaku političku osudu i progone ondašnje; političke vlasti. Zato se u Hrvatskoj se svake godine od 11. do 17. ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hvatskog sabora 1997.

U našoj se školi, sad već tradicionalno, Dani hrvatskoga jezika obilježavaju predstavljanjem sudionika na smotri LiDraNo. Ove su godine našu školu u literarnom stvaralaštvu predstavljali: Petra Rečić, Stjepan Lučan, Luka Cundeković i Stela Ribić Huzjak, a u novinarskoj kategoriji sudjelovao je Tomo Hranilović s putopisom. Lukin i Stelin rad bili su i na županijskoj razini smotre. Lana Babić, Paola Petrović, Ivan Rodić, Ivana Dalić i Antonio Šipušić nastupili su u pojedinačnom dramsko-scenskom nastupu. Djevojke su kazivale poeziju, a momci su izveli monologe.

Ovom se prilikom zahvaljujemo i našim mladim jezikoslovcima koji su našu školu predstavljali na županijskom Natjecanju iz hrvatskoga jezika. To su: Juraj Dražetić i Tomo Hranilović (u kategoriji 7. razreda) te: Lara Dumančić, Nika Lažeta i Merisa Garić (u kategoriji 8. razreda).

Čestitamo svim našim predstavnicima i pridružimo im se u očuvanju hrvatske riječi!