Ove godine obilježava se 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata i holokausta, a na današnji dan obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti u spomen na dan prije osamdeset godina kad je Crvena armija oslobodila sedam tisuća petsto zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.

Holokaust je provodio njemački nacistički režim nad šest milijuna Židova, Roma, Slavena, osoba s invaliditetom, političkim oponentima nacizma i ratnim zarobljenicima. Prema podacima Yad Vashema, najveći intenzitet sustavnog i masovnog uništenja izvršen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i milijun i pol djece.

Prije osamdeset godina, kao odgovor na zločine rata i holokausta, svjetske vlade osnovale su Ujedinjene narode, obećavajući da će zajedno raditi na izgradnji pravednog svijeta u kojem su ljudska prava zagarantirana i svi mogu živjeti dostojanstveno, u miru.

Holokaust pokazuje što se događa kada pobijede mržnja, dehumanizacija i apatija.

Sjećanje na holokaust čuva sjećanja preživjelih i njihovu oporuku o životu prije holokausta. Očuvanje povijesti donosi dostojanstvo onima koje su nacisti i njihovi suradnici nastojali uništiti.

Sjećanje na holokaust je pobjeda protiv nacista i njihovih suradnika, te protiv svih koji bi pokušali nastaviti njihovo nasljeđe širenjem mržnje, iskrivljavanjem i poricanjem holokausta u 21. stoljeće.

Među milijunima ubijenih čija su imena odavno iščeznula iz sjećanja živih, neka su ostala svijetliti kao podsjetnik na tu tragediju. Jedno od tih imena je Anna Frank. Ta trinaestogodišnja djevojčica, vesela i brbljava učenica, sasvim slična vama, dvije je godine sa svojom obitelji živjela u tajnom stanu ne bi li izbjegla smrt koja ju je kao Židovku čekala. Sve to vrijeme pisala je dnevnik. Ana nije preživjela. No njen dnevnik ostao je kao svjedočanstvo patnje i žrtve židovskog naroda, ali i neslomljive volje jedne djevojčice da živi svoj mladenački život. Anna Frank simbol je borbe ne samo protiv nacizma, nego i protiv nečovječnosti u svakom obliku. Pisala je o životu, ljubavi, dobroti, a i u najtežim trenucima nije izgubila pozitivan i optimističan duh.

Monografiju Lea Deutsch: dijete glume, glazbe i plesa o kazališnoj karijeri i tragičnoj sudbini jedne od najpoznatijih hrvatskih žrtava holokausta napisala je Martina Bitunjac. Kroz tužnu priču o sudbini mlade umjetnice te njezinoj neprekidnoj borbi za preživljavanje u tadašnje ratno doba, autorica daje pregled njezinih brojnih uspjeha u kazališnom okruženju te ističe velike zasluge koje je imala kao židovsko-hrvatska kulturna djelatnica. Knjiga je ilustrirana fotografijama iz međuratnog tiska te dokumentima iz nekoliko hrvatskih i jeruzalemskih arhiva.

Temom holokausta i prijateljstva dvojice dječaka bavi se roman Dječak u prugastoj pidžami irskog pisca Johna Boynea, a po romanu je snimljen i višestruko nagrađen istoimeni film u režiji Marka Hermana.