državna
Informatika | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1. i 8.
|
županijska
Geografija | |
Kristijan Jerbić, 5. c
|
16.
|
Hrvatski jezik | |
Laura Črnjak, 8. d
|
6.
|
Ivan Šaban, 8. b
|
5. |
Matej Abramović, 8. a | 8. |
Ivan Kurtić, 8. a | |
Petar Landeka, 8. a | |
Ivan Grahovac, 8. b | |
Ivan Kalisar, 8. b | |
Dominik Šprihta, 7. a | |
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
Ivan Filipović, 7. b
|
|
Josip Galjuf, 7. b
|
Laura Črnjak, 8. d
|
5.
|
Dominik Šprihta, 7. a
|
14.
|
Kemija | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
Laura Črnjak, 8. d
|
4.
|
Gita Košir, 8. d
|
7.
|
Marta Huzjak, 8. d | 10. |
Petar Jelić, 8. c | 15. |
Informatika | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1.,1.
|
Marko Đuretić, 6. b
|
3.
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
4.
|
Fizika | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
Petar Grubić, 8. a
|
15.
|
Petar Jelić, 8. c
|
22.
|
Matematika | |
Kristijan Jerbić, 5. c
|
2.
|
Njemački jezik | |
Petra Juričević, 8. d
|
1.
|
Jakov Čuić, 8. d
|
2.
|
Laura Črnjak, 8. d
|
2.
|
Engleski jezik | |
Kiara Lovrek, 8. d
|
6.
|
Badminton 3.
|
|
Ivan Kalisar, 8. b
|
|
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
Vito Petranović, 7. a
|
|
Andi Pandžić, 6. a
|
Badminton 6.
|
|
Ema Jagodić, 7. a
|
|
Jana Jurkić, 7. a
|
|
Franka Bendeković, 7. a
|
|
Anea Kanzler, 7. a
|
« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Teško je pisati o pjesnicima, oni su čuđenje u svijetu, njih naprosto morate doživjeti!
Iz prve ruke imali smo priliku doživjeti jednog od najzanimljivijih dječjih pjesnika, Paju Kanižaja, osobenu ličnost, duhovitog i aforističnog pisca koji se još uvijek čudi svijetu oko sebe i koji iščitava smisao i svakoj riječi pristupa kao igrački.
Odrasli koji nikad ne prestaju biti djeca, oni su koji su djeci najbliži i uče ih kako odrastati. ►
Paju Kanižaja susreli su 27. svibnja učenici 7. i 8. razreda, pročitao im je brojne svoje pjesme i Zapise odraslog limača koje toplo preporučamo.
I pjesniku je bilo zanimljivo u našoj školi, svidjeli su mu se likovni radovi i zmajevi u školskoj knjižnici kojoj je poklonio zbirku pjesama, a i našoj Lauri je poklonio knjigu s posebnom posvetom.
Hvala mu na nezaboravnom susretu!
BIOGRAFIJA
Pajo (Pavao) Kanižaj rodio se u podravskom selu Đelekovcu pored Koprivnice 22. srpnja 1939. Đelekovec mu je rodno selo, a Koprivnica rodni grad u kojem je živio od pete godine i završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje sada živi.
Bio je glavni urednik satiričko-humorističkih časopisa Paradoks, Paradoksi i Žalac, te je uređivao humor u Studentskom listu (Semafor), Vjesniku i Večernjem listu, a na Hrvatskoj televiziji (i kad se zvala Televizija Zagreb) uređivao je zabavne emisije, humorističke i serije za djecu. Bio je i urednik umjetničkog programa.
Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo (Zlatno Kerempuhovo pero, Zlatna sirena) kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku.
Na Prvoj (i jedinoj) smotri poslijeratne kajkavske lirike Samobor-71 nagrađen je Zlatnom lirom. Mnogo pjesama mu je uglazbljeno, a neke su i nagrađivane (Vužgi, Hrvatski kraj, Moja domovina, Beat na moru).
U Koprivnici je 2006. dobio nagradu za životno djelo.
Na početku satiričke karijere dobio je za jednu humoresku vrlo prestižnu nagradu – 4 mjeseca!
BIBLIOGRAFIJA |
Knjige za djecu i omladinu:
Knjige za odrasle:
Napisao je stihove za četrdeset pet slikovnica, mnoge kazališne predstave, radijske i televizijske emisije i dva cjelovečernja filma. preuzeto sa stranica Društva hrvatskih književnika
aforizam (grč. ἀφορıσμός: kratka izreka, definicija), izreka koja se jezgrovitim, poentiranim oblikom izdvaja iz proznog teksta u kojem se pojavljuje. Nefikcionalnost ju razlikuje od vica i anegdote, prozni značaj od gnome i epigrama, izlučenost iz cjeline od filozofske teze, a individualno autorstvo od poslovica i krilatica. U aforizmu se misao, uvid, sud ili stav obično formuliraju u obliku antiteze, paradoksa, hiperbole, igre riječima, aluzije ili kakva obrata. satira (prema lat. satura: puna), književno djelo u kojem se napada pojedinac ili zajednica, kakva mana, karakterna osobina, uvjerenje i sl. Predmet napada podvrgava se ismijavanju, ironiziranju, osudi i prijeziru, bilo da je riječ o pojedincu bilo o kolektivu.
|