državna
Kemija | |
Laura Črnjak, 8. d
|
10.
|
Matematika | |
Kristijan Jerbić, 5. c
|
19.
|
Informatika | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1. i 8.
|
županijska
Sigurno u prometu 6. | |
Sara Markelić, 5.
|
9.
|
Marta Zagorac, 5
|
11.
|
Nikola Belošević, 5.
|
6.
|
MIvan Gašparac, 5. | 12. |
Geografija | |
Kristijan Jerbić, 5. c
|
16.
|
Hrvatski jezik | |
Laura Črnjak, 8. d
|
6.
|
Ivan Šaban, 8. b
|
5. |
Matej Abramović, 8. a | 8. |
Ivan Kurtić, 8. a | |
Petar Landeka, 8. a | |
Ivan Grahovac, 8. b | |
Ivan Kalisar, 8. b | |
Dominik Šprihta, 7. a | |
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
Ivan Filipović, 7. b
|
|
Josip Galjuf, 7. b
|
Laura Črnjak, 8. d
|
5.
|
Dominik Šprihta, 7. a
|
14.
|
Kemija | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
Laura Črnjak, 8. d
|
4.
|
Gita Košir, 8. d
|
7.
|
Marta Huzjak, 8. d | 10. |
Petar Jelić, 8. c | 15. |
Informatika | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1.,1.
|
Marko Đuretić, 6. b
|
3.
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
4.
|
Fizika | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
Petar Grubić, 8. a
|
15.
|
Petar Jelić, 8. c
|
22.
|
Matematika | |
Kristijan Jerbić, 5. c
|
2.
|
Njemački jezik | |
Petra Juričević, 8. d
|
1.
|
Jakov Čuić, 8. d
|
2.
|
Laura Črnjak, 8. d
|
2.
|
Engleski jezik | |
Kiara Lovrek, 8. d
|
6.
|
Badminton 3.
|
|
Ivan Kalisar, 8. b
|
|
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
Vito Petranović, 7. a
|
|
Andi Pandžić, 6. a
|
Badminton 6.
|
|
Ema Jagodić, 7. a
|
|
Jana Jurkić, 7. a
|
|
Franka Bendeković, 7. a
|
|
Anea Kanzler, 7. a
|
« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti obilježavamo 27. siječnja, to je međunarodni dan kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.
Obilježava se diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja. Na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj. ►
Tog se datuma ovaj Dan sjećanja obilježava i u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska je u studenome 2005. postala stalnom članicom Radne skupine za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu, a pojačana je osobito obrazovna djelatnost u tom smislu.
Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima, ali u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa (prvenstveno Roma) za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj.
Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u Njemačkoj, nacisti počinju ostvarivanje jednog od svojih najvažnijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj Židova u njemačkoj politici, ekonomiji i kulturi.
Antižidovska kampanja pokrenuta je preko radija i novina, a u svim školama i na fakultetima uvedeno je pseudoznastveno "učenje o rasama" kao obavezni predmet (vidi članak rasizam). Donesen je niz antižidovskih propisa, koji kulminiraju proglašenjem Nürnberških zakona (Zakon o građanima Carstva i Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti) 15. rujna 1935., Židovi gube njemačko državljanstvo; ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što naročito pogađa intelektualce: znanstvenike, profesore, liječnike, odvjetnike, novinare itd.), niti njihova djeca mogu pohađati javne škole; zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji idr); zabranjeno je sklapanje braka između Arijaca i Židova kao i seksualni odnosi; zabranjeno je zapošljavanje Arijaca u kućanstvima Židova, itd.
Gotovo uvijek, rasistička ideologija vezana je sa idejom da su neke rase vrednije, prirodno superiornije od drugih, pa je prirodno da budu u superironom položaju, te je dozvoljeno koristiti silu da se taj položaj održi i spriječi "kvarenje" rase. Najradikalniji oblik rasističke ideologije u suvremenoj povijesti je nacionalsocijalizam, koji razlikuje Arijce kao rasu gospodara, rase koje Arijcima mogu biti samo sluge ili robovi (npr. Slaveni), te rase koje treba pobiti (Židovi, Romi); posljednja namisao realizirana je u holokaustu. Židovi su bili progonjeni kao pripadnici niže rase, a ne kao vjera, čak i onda ako su im oba roditelja kršćani.
Anne Frank simbol je borbe ne samo protiv nacizma, nego i protiv nečovječnosti u svakom obliku. Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta prisjećamo se misli koje je Anne zapisivala u svoj dnevnik:
Kako je divno to da nitko ne mora čekati ni trenutak da bi počeo svijet činiti boljim.
Samo je jedno pravilo koje trebaš zapamtiti: smij se svemu i zaboravi sve ostale! Zvuči egoistično, ali to je zapravo jedini lijek protiv samosažalijevanja.
Zbilja je čudo da nisam odustala od svih svojih ideala jer se čine tako apsurdnima i nemogućima za ostvariti. Ipak, ne odustajem od njih jer, unatoč svemu, i dalje vjerujem da su ljudi dobri.
Ljudi ti mogu reći da začepiš, ali to te ne sprečava u tome da imaš vlastito mišljenje.
Uspomene mi znače više od haljina.
Sjeti se sve ljepote koja je oko tebe i budi sretan.
Veličina čovjeka ne leži u bogatstvu i moći, nego u karakteru i dobroti. Ljudi su samo ljudi, i svi ljudi imaju mane i nedostatke, ali svi se mi rodimo dobri.
Shvatila sam da ljepota uvijek negdje postoji – u prirodi, zrakama sunca, slobodi, u tebi samom; to ti sve može pomoći.
Roditelji mogu dati dobar savjet ili usmjeriti dijete na pravi put, ali konačno formiranje nečijeg karaktera leži u njegovim vlastitim rukama.
Svatko tko je sretan činit će i druge sretnima.
Na duge staze, najoštrije oružje od svih je dobra i nježna duša.
Tamo gdje postoji nada, postoji i život. Ona nas puni svježom hrabrošću i ponovno nas čini jakima.
Svi živimo sa željom da budemo sretni. Naši životu su svi različiti, a opet isti.
Možeš biti usamljena čak i onda kada te mnogi ljudi vole ako nikome nisi jedna i jedina.
Dečki će biti dečki. A čak ni to ne bi bilo važno kada bismo spriječili da cure bude cure.
Sreća se zaslužuje čineći dobro i radeći, ne spekulirajući i ljenčareći. Lijenost možda je privlačna, ali samo rad pruža istinsko zadovoljstvo.
Duboko u sebi, mladi su usamljeniji od starijih.
Želim pisati, ali još više od toga, želim iznijeti sve ono što leži duboko u mom srcu.
Zašto neki ljudi moraju gladovati, dok u drugim dijelovima svijeta postoji višak? Oh, zašto su ljudi tako ludi?
Ne želim živjeti uzalud, kao većina ljudi. Želim biti korisna i donositi zadovoljstvo svim ljudima, čak i onima koje nikada nisam upoznala. Želim nastaviti živjeti i nakon smrti!
Sjeti se sve ljepote koja je oko tebe i budi sretan, naučila nas je Anne Frank.